• Tekstura tla
    crop soil texture
    duboko, humusno ilovasto tlo ili ilovasto pjeskovito tlo, bez nakupljanja vode
  • Min. Temperatura
    crop temperature icon
    šteta zbog niskih zimskih temperatura i kasnog mraza; vrućina negativno utječe na veličinu ploda
  • pH
    Jagoda crop pH value
    idealna su slabo kisela tla s pH vrijednošću od 5,0 – 6,5
  • Padaline
    Jagoda crop rainfall value
    min. 500 l/m2 često zalijevanje
  • Vernalizacija
    Jagoda crop vernalisation
    -
  • Gustoća biljke
    crop density
    ovisno o sorti, trajanju kulture i redovima na gredici jedan red: 35 000 – 45 000 biljaka/ha dva reda 50 000 – 70 000 biljaka/ha
  • Dubina sijanja
    crop seeding depth
    vrat korijena malo iznad (svježe sadnice) ili ispod zemlje (frigo sadnice)
Jagoda
Sorte jagoda dijele se na takozvane „ljetne” sorte koje samo jednom rode i sorte „neutralne dužine dana” koje stalno rađaju. Ako su svjetlosni i temperaturni uvjeti povoljni, sorte koje stalno rađaju mogu rađati tijekom cijele godine. Na taj način omogućuju uzgoj jagoda gotovo cijele godine.
Ključni faktori
  • Veća potreba za dušikom u prvoj godini rasta biljke
  • najbolje upijanje hranjivih tvari u blago kiselom okruženju
  • upotreba gnojiva koje ne sadrži klor ili gnojiva s niskom udjelom klorida
  • važna je opskrba kalijem
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
JAGODE – SLATKOĆA S POLJA

Humusna, duboka tla pogodna su za uzgoj jagoda. Potrebno je izbjegavati lokacije koje su podložne nakupljanju vode i kod kojih postoji rizik od kasnog mraza. Jagode se ne smiju uzgajati nakon krumpira, rajčica, lucerne, uljane repice i na livadama (žičnjak).


 Postoje dvije vrste sadnog materijala za jagode:
- Svježe sadnice (goli korijen ili s obloženim korijenom): Sadnja: Sredina srpnja do sredine kolovoza. Potrebno im je mnogo vode nakon sadnje i moraju se navodnjavati. Malo niže, ali veće kvalitete i ranog prinosa.
- Frigo sadnice vade se s korijenom od studenog do siječnja i zatim se pohranjuju na -1,5 °C. Sastoje se samo od srca, podanka i korijenja (bez lišća). Razdoblje sadnje: Kraj ožujka do početka lipnja.


Na polju se jagode obično sade kao dvogodišnji usjev, jer se pojavljivanje bolesti nakon toga značajno povećava.

Jagoda related desktop image Jagoda related tablet image Jagoda related mobile image
Gnojidba jagoda razlikuje se za dvogodišnje usjeve
Kao i za sve usjeve, da bi se odredile potrebe gnojidbe, preporučuje se provesti analizu tla na dubini od 0 do 30 cm za jagode. Na lokacijama za jagode postoje najmanje tri ciljne vrijednosti dušika u razdoblju sadnje, u proljeće i u razdoblju nakon berbe, ako postoji drugi usjev sljedeće godine. Ciljna je vrijednost 60 kg N/ha u sva tri razdoblja. S obzirom na to da su jagode jako osjetljive na sol, potrebno je izbjegavati gnojiva koja sadrže klorid te bi trebalo obaviti nekoliko manjih primjena gnojiva. Zbog slabo kiselog okruženja, unos mikroelemenata poput željeza (Fe) i mangana (Mn) optimalno je moguć. Jagode zahtijevaju iznimno veliku količinu kalija. Osim za proizvodnju prinosa, kalij je odgovoran i za okus zbog svog utjecaja na ravnotežu šećera i kiseline u biljci. Kada je riječ o količini, gnojidba se temelji na opskrbi tla i količinama koje se iznose iz tla.
Iznesene količine za jagode

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

6

3

Vrlo osjetljivo

P2O5

2.2

0.5

Vrlo osjetljivo

K2O

8.5

2.8

Osjetljivo

MgO

1.2

0.6

Osjetljivo

TE

Bor (B), željezo (Fe) i mangan (Mn) putem folijarne gnojidbe

Tablica prikazuje unos i iznošenje po toni prinosa jagoda. Prema tome, jagodama je najviše potreban dušik, kalij i magnezij. Primjer: za prinos jagoda od 20 t/ha potrebno je 120 kg N/ha. Ako se određena količina dušika upije iz tla (na primjer 30 kg N/ha), onda je gnojidbom potrebno dodati još 90 kg N/ha. Berbom se s polja iznosi 60 kg N/ha.

Dušik određuje vegetaciju
Jagode imaju povećanu potrebu za dušikom tijekom rasta i formiranja ploda. Preferiraju amonijev nitrat koji se posebice upija tijekom razdoblja vegetacije. U slučajevima visokih temperatura ili niske pH vrijednosti, biljka preferira nitrat. Dovoljna je opskrba neophodna za oblikovanje prinosa, ali prevelika količina dušika uzrokuje probleme poput prevelikog izboja iz korijena, povećane osjetljivosti na bolesti ili povećane osjetljivosti na hladnoću. Dušik se uvijek mora primjenjivati na gornjem sloju tla, dok se fosfor, kalij i magnezij mogu upotrebljavati za osnovnu gnojidbu. Gnojidba u redovima optimalna je za primjenu dušika, posebice kod velikih razmaka između redova.


Fosfor je važan za dobar rast korijena
Za stimulaciju rasta korijena na najbolji mogući način preporučuje se inkorporacija fosfata ili u kombinaciju s kalijem ili kao NPK gnojivo, prije zameta ploda. Uz to, dovoljna količina fosfora pozitivno utječe na cvjetanje.


Kalij protiv stresa
Kalij je važan za zrelost i boju ploda, a dovoljna količina kalija smanjuje stres koji je uzrokovan sušom ili hladnoćom.


Kalcij poboljšava kvalitetu ploda
Preporučuju se redovite primjene kalcija (Ca), posebice na pjeskovitim tlima. Kalcij je odgovoran za izgradnju staničnih stijenki i za veću jačinu ploda. Kalcij je također potreban za optimalnu otpornost na toksičnost natrija i smanjenu osjetljivost na sivu plijesan (Botrytis). Nedostatak kalcija smanjuje životni vijek biljki jagoda. Osim toga, dovoljna opskrba vapnom podržava strukturu tla; jagode su jako osjetljive na zbijenost tla i nakupljanje vode.


Magnezij i elementi u tragovima za bolju izdržljivost
Prikladna opskrba magnezijem (Mg) važna je kao komponenta klorofila za fotosintezu, slično kao i bakar (Cu). Magnezij i bakar također dobro utječu na rok trajanja ploda.

Jagoda related desktop image Jagoda related tablet image Jagoda related mobile image

Prva primjena

Prva primjena image

Druga primjena

Druga primjena image

Fertigacija – gnojidba putem navodnjavanja kao alternativa

Fertigacija – gnojidba putem navodnjavanja kao alternativa image

Prva primjena

Osnovne hranjive tvari prije sadnje Za stimuliranje rasta korijena i za zadovoljavanje osnovnih potreba za hranjivim tvarima, preporučuje se upotreba porcije dušika, kao i određenih količina fosfata, kalija i magnezija, putem NPK gnojiva bez klorida i s naglašenim kalijem, čak i prije sadnje.

Druga primjena

Dodatak dušika tijekom rasta Da bi se zadovoljile ukupne količine potrebnog dušika nekoliko tjedana prije sadnje, potrebna se količina dušika primjenjuje u gornji sloj tla. Dušik iz gnojiva biljkama mora biti odmah dostupan, posebice kod višerodnih sorti. U tom se slučaju upotrebljavaju dušična gnojiva na bazi nitrata (NAC 27 N). Elementi u tragovima primjenjuju se u tekućem obliku, obično u kombinaciji s mjerama zaštite usjeva.

Fertigacija – gnojidba putem navodnjavanja kao alternativa

S obzirom na to da jagode lako dehidriraju i to uzrokuje značajne gubitke prinosa i kvalitete, potrebno ih je često navodnjavati. U slučaju neprekidne opskrbe vodom, moguća je i neprekidna opskrba hranjivim tvarima putem navodnjavanja prilagođena fazi razvoja biljke. S obzirom na to da jagodama najviše odgovara otopina tla sa salinitetom od 0,4 – 0,6 mS/cm, sadržaj soli u otopini gnojiva ne bi trebao biti veći od 1,25 mS/cm. Pokrivanjem slamom ili slojem stajskog gnojiva, potreba za vodom može se smanjiti s navodnjavanjem i bez njega. Željezo (Fe) i mangan (Mn) sudjeluju u fotosintezi i metabolizmu proteina. Bor (B) je važan za plodnost peluda. Ovi se elementi u tragovima mogu dodati tijekom fertigacije..