• Mangan (Mn)
    2554.938
    Mn
  • Ionski oblik
    Mangan (Mn) ionic formula image
  • Anion/Kation
    Mn2+
  • Mangan (Mn) influance image
    List
  • Mangan (Mn) origin image
    Izvor: Vulkanski
  • Mangan (Mn) mobility image
    4 – 6 mm oko korijena

Mangan

(Mn)

Dobro je upoznati se s ovim elementom u tragovima, kako zbog njegove učinkovitosti, tako i zbog načina na koji funkcionira. Za razliku od drugih elemenata, kada su uvjeti rasta optimalni, utjecaj mangana na rast usjeva postaje negativan. U dobro prozračenim i dreniranim tlima, tijekom rasta, privremeno se pretvara u manje dostupan oblik i to baš u trenutku kada ga biljke najviše trebaju. Zbog toga je važno imati na umu interakcije između tla i klime, kako bi se procijenili rizici nedostatka te kako bi se moglo intervenirati, prvenstveno folijarnom primjenom, da bi se pomoglo usjevu i ublažilo kritičnu fazu.
Mn
Biljka
Biljka
Tlo
Tlo
Usjevi
Usjevi
Podrijetlo
Podrijetlo
Pokazatelji
Pokazatelji
METABOLIZAM:
Mangan sudjeluje u redukciji nitrata i u sintezi aminokiselina za izgradnju proteina. Njegov nedostatak uvijek dovodi do nedovoljnog rasta, u ovom slučaju zbog manjka suhe tvari, te zbog toga do gubitka prinosa. Na enzimskoj razini, ima ključnu ulogu u sintezi klorofila; zato nedostatak mangana može uzrokovati pojavu kloroze između žila mladih listova. Tijekom punog vegetativnog razvoja, mangan, zajedno s dušikom i magnezijem, može biti odlučujući faktor za uspjeh većine usjeva.
MEHANIZMI APSORPCIJE:
Mangan biljke apsorbiraju u reduciranom obliku Mn2+. U prisutnosti kisika, mangan prelazi u stanje Mn3+; više se ne otapa i postaje nedostupan. To je reverzibilna reakcija, pod utjecajem kiše ili zbijanja. Ovo može zvučati kao paradoks, ali u ispravno dreniranim i prozračenim tlima, koja pozitivno djeluju na biološke aktivnosti tla i rast biljaka, mangan postaje prvi ograničavajući faktor.
INTERAKCIJE, SPECIFIČNOST:
Unosi u tlo nisu potrebni, jer dostupnost mangana ovisi o uvjetima tla i klimatskim uvjetima. Zbog toga je neophodno upotrebljavati folijarnu primjenu i razdijeliti primjene što je više moguće.
Tla s visokim udjelom granita i pješčenjaka prirodno su siromašnija od vulkanskih ili sedimentnih tla. Visok udio organske tvari olabavljuje strukturu i negativno utječe na topljivost mangana. Kalcizacija ima isti učinak. Konačno, kada je riječ o klimi, suho vrijeme ne pogoduje prisutnosti dostupnog mangana. U vlažnim tlima, koja su natopljena vodom tijekom zimskih mjeseci, mangan se može prepoznati u obliku plavkasto-sivih mrlji, koje ukazuju na taj privremeni fenomen začepljenja.
MANGAN SE U TLU MOŽE PRONAĆI U RAZLIČITIM OBLICIMA:
Najvažniji su oksidirani, trovalentni ili četverovalentni oblici, koje je vrlo teško asimilirati: Mn 3+ i Mn 4+. Dvovalentni oblik Mn2+, kojeg mogu asimilirati usjevi, upija se u glinene materijale i u organsku tvar, a zadržava se i u otopina tla.

Tablica osjetljivosti

Mjerilo osjetljivosti:
  • nutrient very sensible icon

    Vrlo

  • nutrient very fairly icon

    Relativno

  • nutrient very moderately icon

    Umjereno

Mn
Sugar Beet
Durum Wheat
Pšenica
Mrkva
Cereals (excepted wheat)
Chicory, endive
Kupus
Oil Seed Rape
Squash, courgette
Fibre flax
Lucerna
Corn (silage)
Corn (grain)
Dinja
Olives
Leek
Canned peas
Protein peas
Krumpir
Grassland
Salad
Soja
Tobacco
Tomatoes
Suncokret

Tablica osjetljivosti & Simptomi

Kod strnih žitarica, biljke koje imaju nedostatak mangana općenito su raspoređene u obliku nepravilnih skupina diljem parcele. Najviše su pogođena područja na kojima je tlo otpuhano, a simptomi su vidljivi pored tragova kotača traktora. Jasno je vidljiva razlika u boji, s obzirom na to da su tragovi kotača tamno zeleni, a rubovi svijetlo zeleni. U vinogradima, na primjer, nedostatak uzrokuje klorozu između žila listova.

Višak & Potrebe

Prevelika količina magnezija u tlu može negativno utjecati na usjeve koji rastu na vlažnim tlima ili u kišnim uvjetima, ili u anaerobnom okruženju.

Da bi se postigao cilj upijanja putem folijarne primjene, dovoljna je upotreba sulfata, ili još bolje oksida, nitrata i karbonata. Općenito, mangan prodire u listove nekoliko dana, što osigurava dopunu koja se može obnoviti nekoliko puta tijekom faze vegetacije. Cilj je rasporediti folijarne primjene tijekom dovoljno dugog razdoblja, kako bi se ograničio broj primjena.
SASTAV TLA:
Iako je većina mangana koji je prisutan u tlu u obliku oksida, analiza mangana putem ekstrakcije s pomoću EDTA ili DTPA dobar je pokazatelj potencijala mangana koji se može apsorbirati.
UDIO ORGANSKE TVARI:
Visoke stope organske tvari uzrokuju blokadu mangana formiranjem kompleksa mangana / organske tvari.
TEKSTURA:
Lagane pjeskovite teksture podložne su konstantnom prozračivanju, što uzrokuje oksidaciju mangana. Površinska glina i vapnenac, uz to što imaju porozni učinak, sadrže i količinu kalcija koja može uzrokovati blokadu mangana.
KLIMA:
Klima ima snažan utjecaj na dostupnost Mn2+. Nedostatak se povećava u hladnim i vlažnim uvjetima. Niska temperatura tla dodatno doprinosi tom fenomenu. U uvjetima jake osvijetljenosti, smanjuje se potreba usjeva za manganom. Konačno, u povoljnim uvjetima rasta, prozračenosti i vlažnosti, mangan oksidira i više se ne apsorbira.
pH:
pH vrijednosti snažno utječu na dostupnost mangana. Pri pH<6 rizik za manjkom mangana je nizak, ali količina Mn2+u formi dostupnoj biljkama opada za 100 puta kada se pH vrijednost poveća za jedan. Pri pH vrijednosti od 7 i više, trovalentni oblici predstavljaju većinu i povećava se rizik od nedostatka. Međutim, u vrlo kiselim tlima i tlima koja su bogata manganom, taj element može postati toksičan. Česta kalcizacija uzrokuje blokadu mangana zbog povećanja pH vrijednosti.